Slikarev pe?at na dokumentu vje?nosti

Autor Tomislav Luki? | 09 Lipanj 2014

Uz tre?u obljetnicu djelovanja Galerije Goll i ?etrdesetu obljetnicu umjetni?kog rada Josipa �imi?a, u petak, 6. lipnja 2014. godine, u ovom prostoru, otvorena je �imi?eva trideseta samostalna izlo�ba. O slikaru i njegovom djelu govorio je autor predgovora popratnog kataloga, a izlo�bu je otvorio Pero ?osi?, predsjednik �upanijske skup�tine.

Umjetnost, a posebice vizualna, i osobito likovna, ne mo�e biti i nije neartikulirani vrisak, nego osobit i osoban sustav simboli?ke razmjene ideje, stava, promi�ljanja.Ovo, pak, zbog kolektivnog pam?enja, ?iji dio umjetnost i u svojoj povijesnosti i u svojoj suvremenosti jest, uvijek je otvaralo i otvara mogu?nost prosudbe pojedinog umjetnika u okviru op?e percepcije, pri ?emu ne treba smetnuti s uma kako, a ovo je, na�alost, sudbina ve?ine suvremenih stvaratelja, na percepciju bitno utje?u stereotipi nametnuti i upravljani komercijalnim galeristi?kim stavovima o �umjetnosti kao dobroj investiciji".

Instinkt, komercijalni stereotipi i(li) struka

Dakako, na umjetnost se mo�e i treba gledati i u tom svjetlu.No, u promi�ljanju o va�nim stvarima, a umjetnost, i likovna, kolikogod se to prosje?nom ?ovjeku ?inilo da jest, nije neva�na, usputna, dobro je uvijek osloboditi se stereotipa, idola kako ka�e Hegel, i vlastiti sud temeljiti na dva jednako va�na upori�ta:instinktu koji nas, ako je usamljen, mo�e dovesti do jednog od dva za umjetnost apsurdna, suprotstavljena stava, �Svi?a mi se", odnosno �Ne svi?a mi se" i, drugom, temeljenom na bliskosti s etabliranim definiranjem estetskoga koji, opet, sam za sebe, nije nikakvo jamstvo, jer definicija i poimanje estetike podlo�no je mijenama kao i kulturna povijest u cjelini.

Oko �imi?a nema nikakvih dvojbi

Onaj tko prvi puta stoji pred slikama Josipa �imi?a, sve ovo trebao bi imati na umu.Oni koji �imi?a poznaju u njegovom cjelovitom gotovo ?etrdeset godi�njem likovnom iskazu, sigurno nemaju nikakvih dvojbi.Ovaj, naoko izdvojeni opus njegovih djela na staklu, potvr?uje kako �imi? svoju kreativnu potenciju �crpi iz sposobnosti da svoje neposredne �udnje izrazi u obliku simbola" (John Zerzan). Svima razumljivih.Naracija u �ivosti i prirodnosti jo� nei�?ezle idile zdena?kog bazena, prepoznatljiva stiliziranost arhetipova Adama i Eve, Krista� ali i mladenaca i pogrebne povorke, ljudi u odlasku ili blisko su?eljenih promatra?u, s maskom ili bez� nije melankolija preto?ena u specifi?an, slavonski, '�imi?evski' kolorit.U osnovi - uvijek je to smislen i u detalje razra?en crte�, uvijek su to boje koje, s crte�om ravnopravno, nose 'pri?u'.A 'pri?a' koju Josip �imi? pri?a, kolikogod se ?inila bajkovitom, fabulom ?vrsto je na zemlji, ali nam ozra?jem pribli�ava metafiziku, duhovnost, du�u ?ovjeka kojeg eufemisti?ki zovemo 'malim', 'obi?nim', 'jednostavnim'. Kao da ?ovje?nost i mo�e biti druga?ija!I kada se 'raskala�eno' veseli, i kada ponizno sagiba glavu pred svetim, misti?nim, i kada tuguje, ili je, tek, kao skriveni promatra?, zastao pred ljepotom krajolika, s maskom ili bez � uvijek je to samo i jedino ?ovjek.Rijetko kada romanti?arski zagledan u daljinu i nikada �iroko usmjeren prema horizontu.

Slikar jasno?e, motiva, teme, koncentriranosti

Naime, �imi? je slikar jasno?e, motiva, teme, koncentriranosti.Njegove slike slike su 'prednjega plana' pa i onda kada na njima uspje�no realizira prostornost i dubinu. Drugim planovima, tada, �imi? samo situira raspelo na ulazu u selo, ili �ene koje odlaze na zornice, usamljeno stablo ili grm, prepla�enog pijetla�U ciklusu svojih 'crnih slika' potpuno apstrahira sve �to bi mo�da moglo odvu?i pozornost od temeljne poruke � �ivot jest prolazan, ali je lijep u svakom svojem izri?aju.Takav �ivot, gotovo u adorativnom smislu, poklonstveno, na izdvojenim, na neki na?in i 'pokrajnim oltarima' pejza�a i ljudi, slavi Josip �imi?.

Logi?an slijed promi�ljanja i likovne estetike

Ni pred ovim izborom slika Josipa �imi?a, makar u primisli, nije mogu?e ne imati cjelokupno njegovo slikarstvo koje je logi?an slijed njegovog promi�ljanja i njegove estetike i koje je u svim drugim tehnikama, od akvarela, ulja, polikromiranog drva, u drugim i druga?ijim izri?ajima sli?nih motiva, naj?e�?e samo jo� zgusnutija slikareva poruka i slikarev pe?at na dokumentu vje?nosti - �to �ivot, zapravo, jest.

Sbplus portal